REHABILITACIJA KOD POVREDA MEKIH TKIVA
U povrede mekih tkiva
ubrajaju se :
-
Kontuzije mišića,tetiva,nerava i
zglobova,
-
Distorzije zglobova,
-
Distenzije mišića i ligamenata
-
Parcijalne ili komplentne rupture mišića
-
Sekcija tetiva i
-
Luksacije zglobova.
Povrede mekih tkiva
prolaze kroz dve faze :
1. Faza zapaljenja –
dolazi do prekida normalne funkcije,gde dolazi do oštećenja i izumiranja ćelija
povređenog tkiva.Kod lakših povreda,ova faza traje nekoliko dana,dok kod težih
i do dve nedelje.
2. Faza reparacije ( popravka ) – započinje
3 ili 4 dana od povrede i dolazi do formiranja kapilarnih pupoljaka,koji se
kanalizuju i formiraju novu kapilarnu mrežu.U ovoj fazi dolazi i do menjanja
boje oštećenog tkiva ( od modro plave do
žučkaste i na kraju do obezbojene.Ovaj proces traje oko 2 do 3 nedelje.
REHABILITACIJA :
Osnovni cilj
rehabilitacije jeste sprečiti krvarenje i razvoj edema,a to postižemo
krioterapijom ( ledom ),elevacijom i kompresivnim zavojem.Na ovaj način
smanjuje se bol i spazam okolnih mišića.
Imobilizacija
– U akutnoj fazi,imobilizacija se koristi radi sprečavanja daljeg zapaljenskog
procesa,da omogući zarastanje ili ograniči pokret u određenim pravcima,dok su
drugi pokreti dozvoljeni.Kompletna imobilizacija je potrebna kod povrede
kostiju i to posebno kod akutnog preloma.Produžena imobilizacija može imati
neželjana dejsta,u smislu mišićne atrofije i slabosti,gubitka obima pokreta,degenerativnih
promena hrskavice zgloba.
Masaža
- Masaža podrazumeva direktni
fizički pritisak na povređeni ili bolni deo. Masažom se može smanji bol,ali i
da olakša zarastanje smanjenjem mišićnog spazma,učestvovanjem u efikasnom
stvaranju ožiljka.Obavezno je treba primenjivati kao uvod u aktivno vežbanje.
Koriste se različite tehnike,kao što su glađenje,gnječenje, lupkanje ili duboki
pritisak. Duboki pritisak je kontraindikovan u akutnom stanju jer povećava
reaktivnost i lokalni dotok krvi.
Vežbe /
kineziterapija - Komponente režima su vrste vežbi,učestalost,trajanje
i intenzitet i istezanje.Primenjuju se vežbe istezanja za povećanje obima
pokreta i sprečavanje povrede. Ako povreda postoji,istezanjem se smanjuje bol,gubitak
obima pokreta i fleksibilnosti. Snažno istezanje može biti kontraindikovano kod
akutne mišićne ili mišićnotetivne povrede. Pasivno istezanje odnosno kada
fizioterapeut vrši istezanje relaskiranog ekstremiteta izvodi se nežno i polako
da bi se izbeglo aktiviranje refleksa na istezanje.To je zaštitni refleks koji
štiti mišić ili zglob od povrede posle brzog istezanja.
Vežbe se mogu izvoditi i u vodenoj sredini ( hidroterapija
).U vodi ekstremitet se oslobađa sile zemljine teže;dolazi do sprečavanja
atrofije mišića i smanjuje se gubitak obima pokreta.Hidrostatiski pritisak može
da redukuje edem,ali i da pomogne u uklanjanju ćelijskih otpadnih
materija.Viskoznost vode dovodi do proprioceptivnog poboljšanja oštećenog
zgloba.
Ova faza se završava kada povređeni ekstreimitet dostigne
svoj maksimum ( nema atrofije,hipekeratoze,obim pokreta isti kao kod zdravog
zgloba i dr.).Medikametozna terapija se primenjuje samo po potrebi i u slučaju
egzacerbacije tj.pogoršanja.
Dobar program vežbi je svaki program koji uključuje
fleksibilnost,jačanje i propriocepciju.Svakadnevno vežbanje je bitno,kako bi se
postigao napred koji je vema važan u korišćenju ekstremiteta u svakodnevnim
aktivnostima dnevnog života.
***
Za detaljnije informacije i zakzivanje tretmana ( masaža ili vežbe u
rehabilitaciji ),možete pisati preko formulara ili kontaktirati na broj
telefona : 064/2586-177.
Diplomirani strukovni fizioterapeut,Specijalista strukovni fizioterapeut i stručni saradnik magazina "Živeti zdravije"sa iskustvom u struci i nastavnik ( edukator) masaže!
Posetite:
Diplomirani strukovni fizioterapeut,Specijalista strukovni fizioterapeut i stručni saradnik magazina "Živeti zdravije"sa iskustvom u struci i nastavnik ( edukator) masaže!
Posetite:
Нема коментара:
Постави коментар